Ranko Palačković glavni je tehničar Urgentnog centra UKC Republike Srpske. Diplomirao je na Fakultetu zdravstvene njege. Posjeduje bogato radno iskustvo od 38 godina i rado se sjeća prvog zaposlenja 1985. godine.
Šta bi promjenio na trenutnom radnom mjestu... Prilikom prijema novih radnika, zalagao bih se da svi novi radnici prvo radno iskustvo stiču u jedinicima intenzivne njege koje se smatraju najtežim odjelima. Smatra da je od izuzetne važnosti da se na samom početku stiče iskustvo u zbrinjavanju kritično oboljelih i životno ugroženih pacijenata. Dodaje, kako je potrebna trajna edukacija odnosno usavršavanje prema ponuđenim programima cjeloživotnog obrazovanja, te usklađivanje znanja i vještina s novostima u području zdravstvene njege.
O položaju medicinskih sestara/tehničara u Bosni i Hercegovini... Nažalost, medicinske sestre i tehničari su svojom razjedinjenošću doprinijeli svom trenutnom nepovoljnom položaju i o njihovom statusu odlučuju druge profesije.
Važnost odnosa medicinska sestra/tehničar – pacijent i medicinska sestra/tehhničar doktor... Sama činjenica da mnoge medicinske sestre/tehničari napuštaju BiH dosta govori o njihovom položaju. Medicinske sestre/tehničari čine najbrojniju profesionalnu skupinu unutar samog zdravstvenog sistema. Nažalost, ne štitimo i ne čuvamo postojeći kadar. Zdravstveni sistem je nezamisliv bez medicinskih sestara/tehničara, međutim još uvijek je malo onih koji prepoznaju medicinsku sestru/tehničara koja je napredovala u struci i koji to vrednuju.
Odnos medicinska sestra/tehničar – pacijent, medicinska sestra/tehničar – doktor... Medicinske sestre i tehničari predstavljaju stub zdravstvenog sistema, te najvažniji segment u njezi pacijenta. Važno je uspostaviti odnos poštovanja, razumijevanja i dobre komunikacije. Napomenuo bih značaj prvog kontakta pacijenta sa zdravstvenom ustanovom jer tom prilikom pacijent stiče utisak o zdravstvenom radniku, ustanovi a ponekad i o kompletnom zdravstvenom sistemu. Komunikacija
(medicinska sestra – doktor i obrnuto ) u timu zdavstvene njege mora biti profesionalna, uz maksimalno uvažavanje od strane jednih i drugih.
O odlasku medicinskog osoblja van Bosne i Hercegovine... Ovaj problem mogao bi se riješiti priznavanjem profesionalnog statusa sestara i medicinskih tehničara te omogućavanjem samostalnosti u radu. Potrebno je da sestrinstvo u potpunosti pripadne medicinskim sestrama i tehničarima . Važno je urediti zakonski profesiju: jasno definisati ko i kako postaje medicinska sestra tehničar ( STOP PREKVALIFIKACIJAMA). Konstantno ulagati dodatne napore za poboljšanje materijalnog i profesionalnog statusa i omogućavanje veće vidljivosti.
Problemi s kojima se najviše suočavaju medicinske sestre/tehničari u BiH... Iako predstavljaju najbrojniji kadar u zdravstvenom sistemu, medicinske sestre i tehničari su slabo vidljivi , diskriminisani, potplaćeni, nemaju dovoljno samostalnosti i kompetencija u radu, te imaju tri glavna etička problema: komunikacija, suprotstavljanje nadređenoj osobi, prava pacijenata bez odgovornosti.
O edukacijama medicinskog osobolja... Značaj edukacije s Fondacijom fami ogleda se u pružanju stručne podrške u smislu profesionalnog razvoja i funkcionisanja, u većoj afirmaciji sestrinskog kadra, njihovom osnaživanju kao pojedinaca i u okviru tima, kao i njihovom većem uvažavanju. Posebno bih izdvojio pilot projekat koji se odnosi na superviziju medicinskih sestara i tehničara. Doprinos Fondacije fami je posebno vidljiv kod medicinskih sestara i tehničara u zdravstvenom sistemu i pomjerenju sopstvenih granica u smislu unapređenja menadžersko- liderskih vještina. Od velike koristi je što Fondacija fami podržava stručna usavršavanja i akademska obrazovanja medicisnkih sestara/tehničara.
Poruka budućim generacijima koje se opredijele za ovo zanimanje... Medicinske sestre i tehničari moraju biti jedinstveni i složni, jer samo svojim brojnošću mogu da poboljšaju svoj profesionalni i materijalni status.
Za kraj bih iznio sopstveno zapaženje da UKC Republike Srpske unazad 6 godina ulaže u kontinuiranu medicinsku edukaciju medicinskih sestara i tehničara i jačanje liderskih i menadžerskih znanja i vještina. Izuzetnu saradnju imamo sa kolegama u regionu, pri čemu bih izdvojio saradnju sa kolegama iz UKC Ljubljana i UKC Maribor. U proteklih nekoliko mjeseci zaposleni u Urgentnom centru UKC Republike Srpske su učestvovali u brojnim edukacijama poput edukacije o trijaži pacijenata po mančesterskom modelu, edukacije o trijaži u masovnim nesrećama (Slovenija, Sarajevo), te edukacije o hitnim stanjima u urgentnoj medicini (Slovenija). Šezdeset sestara iz Urgentnog centra je u proteklom periodu završilo ILS kurs (Resuscitacioni savet Srbije).
