Samira Sejdinović je diplomirana medicinska sestra zaposlena u Domu zdravlja “dr. Mustafa Šehović” Tuzla, u Službi za zdravstvenu njegu u zajednici i vanbolničku palijativnu njegu. Autorica je više novih procedura koje doprinose unapređenju kvaliteta njege i povećanju sigurnosti pacijenata.

Kada ste započeli svoju profesionalnu karijeru i šta Vas je motivisalo da se posvetite sestrinstvu?  Prvo radno iskustvo datira još iz 1995. godine u Domu zdravlja Banovići. Nakon određenih prekida i rada u drugim djelatnostima, 2009. godine zasnivam radni odnos u Domu zdravlja Tuzla. Znala sam da je sestrinstvo dinamična profesija, da nudi mogućnost stalnog usavršavanja, da spaja znanje, humanost i empatiju i da pruža lično zadovoljstvo. Danas, kao odrasla osoba koja je profesiju birala prije više od 35 godina, mogu reći da sam ponosna na svoj izbor, jer biti medicinska sestra znači imati veliko srce i hrabrost da uvijek budeš uz one kojima je to najpotrebnije.

Na kojem radnom mjestu trenutno radite i koje su Vaše odgovornosti? Trenutno radim u Odjeljenju za zdravstvenu njegu u zajednici i vanbolničku palijativnu njegu kao patronažna sestra. Moje odgovornosti obuhvataju širok spektar zadataka usmjerenih na očuvanje zdravlja pojedinca, porodice i zajednice – posebno kroz preventivni rad, edukaciju i njegu u kućnim uslovima.

Kako izgleda jedan Vaš radni dan? Moj radni dan je vrlo raznolik jer uključuje rad sa različitim generacijama – od novorođenčadi do starijih osoba i pacijenata sa različitim zdravstvenim tegobama. Svaki dan počinje jutarnjim sastankom i planiranjem aktivnosti i posjeta. Potom slijedi priprema materijala i opreme, te izlazak na teren. Nakon terenskog rada, vraćam se u službu, evidentiram sve obavljene posjete i obrađujem drugu relevantnu dokumentaciju. Na kraju dana slijedi kratak sastanak s kolegama i dogovor o aktivnostima za sutrašnji radni dan.

Kako vidite položaj medicinskih sestara u Bosni i Hercegovini danas? Biti medicinska sestra u Bosni i Hercegovini danas znači preuzeti složenu i zahtjevnu ulogu, koja nosi veliku odgovornost, ali i profesionalno ispunjenje. U posljednje vrijeme sve se više prepoznaje značaj obrazovanja i stručnog usavršavanja medicinskih sestara, koje imaju pravo i obavezu da planiraju, organizuju, provode i ocjenjuju zdravstvenu njegu, da budu ravnopravne članice zdravstvenog tima i da kontinuirano napreduju. S druge strane, realnost nije jednostavna – nedostatak kadra, veliki broj pacijenata, posebno starije populacije, kao i hronični stres i nedovoljna finansijska naknada u odnosu na obim posla, predstavljaju značajne izazove. Uprkos svemu, medicinske sestre ostaju stub zdravstvenog sistema, posvećene pružanju kvalitetne njege i očuvanju dostojanstva svakog pacijenta.

S kojim se izazovima najčešće suočavate u svakodnevnom radu? Izazovi su brojni – kako na profesionalnom, tako i na ličnom planu. To uključuje veliki broj pacijenata u odnosu na broj sestara, otežan pristup određenim terenima, nedostatak tehničke podrške u radu, kao i emocionalni stres pri radu s teško oboljelim pacijentima. Tu su i konflikti s pacijentima ili porodicama, te stalna potreba za edukacijom i usvajanjem novih modela zdravstvene njege. Sve to zahtijeva ogromnu profesionalnost, empatiju i unutrašnju snagu.

Na koji način doprinosite unapređenju kvaliteta zdravstvene njege? Pružam kontinuiranu zdravstvenu njegu pacijentima u njihovim domovima, s posebnim fokusom na hronične bolesnike, trudnice i porodilje. Autorica sam više novih procedura koje doprinose unapređenju kvaliteta njege i povećanju sigurnosti pacijenata. Aktivno učestvujem u edukaciji novih generacija medicinskih sestara kroz Projekat „Jačanje sestrinstva u BiH”, prenoseći znanje i iskustvo u praksi. Učestvujem i u specijalističkim edukacijama iz oblasti neonatalne njege, promocije dojenja i tretmana hroničnih rana. Moj najveći uspjeh nije individualno priznanje, već vidljiv doprinos zdravlju i dobrobiti ljudi kojima služim. Ove godine planiram i upis master studija kako bih dodatno proširila svoja znanja i kompetencije.

Šta biste voljeli da se unaprijedi u ustanovi u kojoj radite? Mislim da bi svako od nas u sistemu zdravstva dao sličan odgovor: modernija medicinska oprema, dostupnost materijala, veći broj medicinskog osoblja, redovne obuke i seminari, te digitalizacija koja bi smanjila papirologiju i rasteretila zdravstvene radnike.

Koliko je važan odnos između medicinske sestre, pacijenta i doktora? Odnos između medicinske sestre i pacijenta, kao i saradnja s ljekarom, ključni su elementi kvalitetne zdravstvene njege. Taj odnos mora biti zasnovan na povjerenju, otvorenoj komunikaciji i jasno definiranim ulogama. Kada postoji kvalitetna razmjena informacija i međusobno poštovanje, saradnja između sestre i doktora doprinosi većoj sigurnosti pacijenta i uspješnijem procesu liječenja.

Šta Vas najviše motiviše i ispunjava u radu? Moj posao je raznolik i dinamičan, a motivacija višestruka – pomoć i dobrobit pacijenta, njihovo zadovoljstvo i zahvalnost, kao i moj lični profesionalni razvoj. Sestrinstvo je profesija koja doprinosi zdravlju cijelog društva, a ne samo pojedinca. Upravo ta svijest da moj rad ima smisao i svrhu, daje mi snagu da svakodnevno nastavim s jednakim entuzijazmom.

Koliko je Projekat “Jačanje sestrinstva u BiH” uticao na Vaš profesionalni razvoj?  Značaj Projekta „Jačanje sestrinstva u BiH”, koji provodi Fondacija fami, za mene je ogroman. U njemu sam uključena još od 2016. godine i on mi je omogućio učešće u brojnim edukacijama iz oblasti komunikacije u zdravstvu, menadžmenta i liderstva. Projekat je doprinio jačanju mog profesionalnog identiteta i osnaživanju sestrinske prakse u zajednici, uz podršku resornih ministarstava i Ambasade Švicarske. Smatram da upravo ovakvi projekti doprinose razvoju snažnijeg i efikasnijeg zdravstvenog sistema u BiH.

Koju poruku biste uputili mladima koji razmišljaju o karijeri medicinske sestre/tehničara? Buduće medicinske sestre i tehničari moraju znati da je ovo poziv koji traži znanje, strpljenje i istinsko suosjećanje. Nagrada za taj trud je neprocjenjiva – osjećaj da svojim radom doprinosite ljepšem i kvalitetnijem životu ljudi. Ako volite pomagati, učiti i biti uz ljude, sestrinstvo nije samo profesija, već način života.