Sanja Gidumović, diplomirani je medicinar zdravstvene njege i menadžer u zdravstvu, zaposlena u JZU „Dom zdravlja“ Banja Luka od marta 2001. godine.

Prvi radni dani u zdravstvu... Sa radom u zdravstvu započela sam sa 22 godine, po završetku više medicinske škole. Za ovu profesiju sam se odlučila iz razloga što to nije samo posao, već poziv koji traži najljepše u ljudskom biću, a to je čovječnost, odnosno humanost i predanost pozivu.

Trenutno radno mjesto... Od marta mjeseca tekuće godine obavljam funkciju glavne sestre Doma zdravlja Banja Luka. Prethodne 23 godine sam provela u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja, gdje sam radila u Timu za djecu i mlade kao radnookupacioni terapeut i koordinator prevencije. Od 2010. godine obavljala sam funkciju glavne sestre Centra sve do marta 2024. godine. Takođe, od 2013. godine rješenjem Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, sertifikovani sam trener za Case menagement/koordinisanu brigu, te ocjenjivač za centre za mentalno zdravlje Agencije za akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj. Lični rast i razvoj te sticanje profesionalnih kompetencija, ostvarila sam kroz različite edukacije iz oblasti mentalnog zdravlja djece i mladih, ali i adultne psihijatrije, bilo u svojstvu edukanta ili edukatora.

Kako je biti medicinska sestra u Bosni i Hercegovini? Biti medicinska sestra/tehničar, raditi i živjeti taj posao znači, između ostalog, posjedovati stručna znanja i vještine, biti emocionalno zrela i stabilna osoba, osoba koja će moći razumjeti i nositi se s ljudskim patnjama, nositi se s etičkim dilemama, koja će biti u mogućnosti razumjeti pacijentova osjećanja i ponašanja u određenoj situaciji, te osoba koja će biti spremna prihvatiti odgovornost.

Koji su nedostaci u Ustanovi u kojoj radite? Šta biste promjenili? Smatram da se trenutno zadravstveni sistem suočava sa brojnim izazovima pa tako i Ustanova u kojoj sam zaposlena. Osnovni problem je nedostatak kadra, prvenstveno doktora porodične medicine, neadekvatni standardi i normativi koji ograničavaju i kadrovska pitanja ali i način finansiranja. Sistemska rješenja su neophodna u rješavanju ovih problema.

O položaju medicinskih sestara/tehničara u BiH? Izazovi sa kojima se zdravstveni sistem BiH suočava, značajno utiče i na položaj medicinskih sestara/tehničara. Medicinske sestre/tehničari su stub zdravstvenog sistema, najbrojniji, a Covid pandemija je pokazala da bez medicinskih sestara/tehničara nema adekvatnog odgovora na različite izazove u zdravstvenom sistemu. Ovo je profesija puna stresa i odricanja. Sa jedne strane potrebno je ispuniti obaveze ovog humanog poziva, a sa druge strane odgovoriti zahtjevima organizacije posla unutar ustanova koji je uvijek usmjeren ka zadovoljstvu naših pacijenata. Sestrinski poziv nekad traži i veći angažman zbog povećanog obima posla, nerijetko uz neadekvatne uslove rada i primanja u skladu sa radom. Shodno tome, treba ozbiljnije pristupiti rješavanju problema i uticati na položaj medicinskih sestara/tehničara.

Dobre i loše strane sestrinske profesije?  Vjerujem da je sestrinstvo više od profesije – to je poziv koji zahtijeva strast, predanost i ljubav prema pomaganju. Biti medicinska sestra/tehničar meni lično donosi duboku zahvalnost prema životu i ljepoti humanosti. Svakodnevno susrećem ljude različite životne dobi u njihovim ranjivim stanjima, a s druge strane, pomoći čovjeku da ozdravi i vidjeti osmijeh na njihovom licu predivan je osjećaj. I zato je divno biti medicinska sestra/tehničar.

Sestrinstvo za razliku od drugih profesija... Mnogo je profesija, ali sestrinstvo je i profesija i misija, unutrašnji osjećaj vlastitog moranja, koji pokreće, privilegija je života, ali zna to biti zahtjevno, s mnogo napora i tereta. Smatram da su medicinske sestre/tehničari među najbržim osobama na svijetu koje ćete ikad upoznati, a ne učestvuju na olimpijadi i nikad ne dobijaju medalju ili pehar. Diplomu ili priznanje, ponekad. Oni su prvaci i u drugom. Dok prosječna osoba brižnom pažnjom grli tek nekoliko bliskih osoba, medicinska sestra je brižna za hiljade njih u svom životu.

Koliko je važan odnos medicinska sestra – pacijent i medicinska sestra – doktor?  Posljednjih godina značajno se mijenja uloga medicinske sestre u pružanju usluga zdravstvene njege. U odnosu medicinsaka sestra/tehničar – doktor, medicinska sestra/tehničar postaje ravnopravan član zdravstvenog (interdisciplinarnog, multi-disciplinarnog) tima u skladu sa svojim kompetencijama, ali i obrazovanjem i kontinuiranim stručnim osposobljavanjem. Timski rad i dobra komunikacija između medicinske sestre i doktora je siguran put ka smanjenju rizika od greške i kvalitetnijoj zdravstvenoj njezi u cilju zadovoljstva krajnjih korisnika usluga-pacijenata. Medicinska sestra/tehničar je spona između pacijenta i doktora. Kao medicinskoj sestri, najvažnije mi je prvo izgraditi pozitivan odnos s pacijentima kako bih stvorila okruženje koje doprinosi njihovom oporavku i dobrobiti. Potom mi je jednako važno da je nivo pružene njege stručan i profesionalan. Ostvariti dobar terapijski savez medicinske sestre/tehničara sa pacijentom najprije zahtijeva empatiju. To znači da možete razumjeti osjećanja, brige i potrebe pacijenata i pružiti im osjećaj podrške i sigurnosti. Uspješna medicinska sestra/tehničar posjeduje izvrsne komunikacijske vještine koje su ključne za izgradnju povjerenja s pacijentima kroz jasne i detaljne odgovore na njihova pitanja. Medicinske sestre/tehničari kao najbrojniji članovi zdravstvenog tima, s pacijentom provode najviše vremena. Savjetodavna uloga medicinskih sestara/tehničara u radu s pacijentima i njihovim porodicama jedna je od najčešćih sestrinskih intervencija. Komunikacija je osnova privatnog i profesionalnog života medicinske sestre/tehničara. Ovakav pristup osigurava izgradnju povjerenja i stvara sigurno i podržavajuće okruženje za pacijenta.

Kako spriječiti odlazak medicinskih sestara/tehničara van BiH? Budući da tehnika napreduje i zauzima sve važniju ulogu u medicini, medicinske sestre/tehničari se suočavaju sa sve većim pritiscima. Pravi je izazov uspostaviti ravnotežu između tehnike i humanosti, odnosno ljudskog načina ophođenja s pacijentima. Nijedan aparat nikada neće moći zamijeniti brižnost i suosjećajnost koji su svojstveni medicinskoj sestri/tehničaru. Migracije stanovništva su prisutne svugdje u svijetu, pa i kod nas. Međutim, odlazak kvalitetnih, iskusnih, obrazovanih i edu-kovanih medicinskih sestara/tehničara ukazuje na nezadovoljstvo kolega uslovima rada, prihodima, uopšteno sigurnošću u radnom i životnom  okruženju. Da bi medicinske sestre/tehničari bili motivisani da ostanu u zemlji, potrebno je uložiti maksimalno truda da se sestrinska profesija na pravi način vrednuje. Između ostalog, rješenje je poboljšati uslove rada, obezbijediti adekvatne plate i beneficije, ojačati profesionalni razvoj medicinskih sestara i obezbjediti kontinuirano usavršavanje uz podizanje svijesti o važnosti uloge medicinske sestre u zdravstvenom sistemu kroz promociju struke i povećanju njihovog društvenog statusa.

Sa kojim problemima se najviše suočavaju medicinske sestre u BiH? Problemi sa kojima se suočavaju medicinske sestre/tehničari:  mala primanja, neadekvatni uslovi rada, nejasno definisane kompetencije medicinskih sestara/tehničara u skladu sa obrazovnim profilima i sve češći problem s kojim se medicinske sestre moraju suočiti jeste nasilje na poslu. Medicinske sestre/tehničari se prema određenim istraživanjima, “ubrajaju u grupu radnika koji su izloženi povećanoj opasnosti od zlostavljanja i nasilja na radnom mjestu“. Uzrok problema često su pacijenti koji su niskog praga tolerancije, pod dejstvom alkohola/droga, izloženi stresu ili u periodu tugovanja/žalo-vanja. Medicinske sestre/tehničari se ujedno moraju boriti i sa iscrpljenošću koju uzrokuje stres. Jedan od faktora je manjak osoblja. Ako savjesna medicinska sestra/tehničar ne može pacijentu
pružiti adekvatnu njegu zato što ima previše posla, biće podložna stresu. Kad pokušava riješiti problem odričući se svojih pauza i radeći prekovremeno, to izgleda samo uzrokuje daljnje frustracije.

Rad i uslovi tokom pandemije koronavirusa? Pandemija COVID-19 je pokazala da su medicinske sestre/tehničari veoma važna karika u našem zdravstvenom sistemu. Odgovoran, požrtvovan, predan i profesionalan odnos prema kriznoj situaciji omogućio je očuvanje i sprečavanje kolapsa zdravstvenog sistema, a krajnji rezultat bio je uspješna borba sa pandemijom. Pandemija je zahtijevala veoma “brz odgovor“ na situaciju koja se mijenjala iz sata u sat. Reorganizacija rada službi u ustanovama, formiranje COVID službe, učešće u formiranju i radu karantina, otvaranje vakcinalnih punktova, lična zaštitna oprema u cilju očuvanja sopstvenog zdravlja kako bi mogli pružiti adekvatnu pomoć stanovništvu i na kraju stres i sindrom sagorijevanja, značajno su uticali na svijest medicinskih sestara/tehničara o njihovom značaju i ulozi u pružanju usluga zdravstvene zaštite u kriznoj situaciji.

Koliko su dodatne edukacije važne za medicinske radnike u BiH? Moderno sestrinstvo zahtijeva edukaciju kao prioritet u profesionalnom životu medicinske sestre/tehničara. Uspješnost medicinske sestre/tehničara ne zavisi samo o njenoj humanosti i sposobnosti savladavanja savremene tehnologije, nego i o trajnoj edukaciji u prvom redu kroz formalno obrazovanje. Moderno sestrinstvo favorizuje edukaciju kao prioritet u profesionalnom životu medicinskih sestara/tehničara. Visoko obrazovanje medicinskih sestara/tehničara je prioritet modernih država. Posljednjih godina od medicinskih sestara/tehničara se zahtijeva sve veći nivo stručnog znanja. Stoga je neobično važno imati želju za učenjem i biti u stanju razumjeti ono što se uči. Osim toga, medicinske sestre/tehničari trebaju brzo donositi odluke i hitno intervenisati kad situacija to zahtijeva. Suočavamo se s problemom starenja stanovništva i smanjenjem broja doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što dovodi do potrebe za povećanjem stručnosti, znanja i vještina kako bi se odgovorilo na rastuće izazove i kontrolisalo povećanje hroničnih i kompleksnih bolesti. Stoga, ključna uloga medicinske sestre/tehničara je edukacija pacijenata o prevenciji bolesti, održavanju zdravlja i upravljanju hroničnim bolestima za šta je neophodna kontinuirana edukacija i praćenje inovacija u oblasti zdravstva.

Značaj Fondacije fami za medicinsku profesiju u BiH... Fondacija fami u saradnji sa resornim ministarstvima ima značajan doprinos u jačanju sestrinske profesije u Bosni i Hercegovini. Najvažniji rezultat dugogodišnje podrške Fondacije fami je vidljivost medicinskih sestara odnosno, svaki put i iznova ukazuju na to koliko su one zaista važne za zdravstveni sistem. Edukacija medicinskih sestara za rad u zajednici,  koja je od velikog značaja za rad sa socijalno isključenim stanovništvom, uslovila je dostupnost usluga i uticala na kvalitet zdravstvene zaštite. Zahvaljujući iskusnim predavačima, na jedan profesionalan ali i zabavan način, medicinske sestre/tehničari stekli su, ali i dalje stiču znanja iz različitih oblasti zdravstvene zaštite uključujući i menadžment i liderstvo. Izrada SOP-ova za primarni i sekundarni nivo zdravstene zaštite značajno je uticao na standardizaciju sestrinske profesije, a time i na kvalitet pruženih usluga na zadovoljstvo naših krajnjih korisnika – pacijenata. Važno je istaći značaj donacije opreme za rad medicinskih sestara u zajednici ali i publikaciju SOP-ova i smjernica za primjenu istih. Takođe, značajno utiču na promociju sestrinstva kroz podršku u stručnim usavršavanjima i obrazovanju medicinskih sestara/tehničara.

Događaj iz Vaše karijere koji ćete uvijek pamtiti... Pa ima ih mnogo, ali tu prvenstveno mislim na događaje iz pandemije COVID-19 kada su sve oči bile uprte u nas i kada smo bili najveća podrška, nada, svjetlost našem stanovništvu, ali i oni nama. Takođe, meni lično, posebno mjesto zauzima zahvalnica Ministarstva zdavlja i socijalne zaštite Republike Srpske koju sam dobila za izuzetno zalaganje i angažman u reformi mentalnog zdravlja u Republici Srpskoj.

Poruka budućim medicinskim sestrama/tehničarima... Morate voljeti ljude i imati iskrenu želju da im pomažete. Morate biti spremni podnositi stres, jer medicinskim sestrama nisu dopuštene greške. Morate biti prilagodljivi kako biste ponekad mogli obaviti svoj redovni posao sa manje saradnika — a da to ne bude nauštrb kvaliteta rada. „Činiti što niko drugi neće, na način koji niko drugi ne može, uprkos svemu što nas okružuje i što prolazimo – eto to znači biti medicinska sestra.“  - Rawsi Williams.