Smilja Marinković je glavna sestra Klinike za kardiohirurgiju u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske. Diplomirani je medicinar zdravstvene njege.

Početak karijere i ključni motiv za odabir ove profesije... Kao medicinska sestra počela sam da radim sa nepunih 20 godina. Negdje u petom razredu osnovne škole sam odlučila da ću biti medicinska sestra. Igrom slučaja u jednoj bolnici sam bila sa mojim roditeljima u posjeti bolesniku i posmatrala sam jednu medicinsku sestru koliko pažnje posvećuje teško bolesnom pacijentu. U povratku kući, rekla sam svom ocu da hoću, kada završim osnovnu da upišem srednju medicinsku školu.  Na moju sreću to sam i uradila. Sada nakon više od 30 godina rada bez dana prekida, ponovo bih isto izabrala.

Imala sam sreću da je i moj sin završio medicinsku školu, jer sam kroz moj posao stalno pričala da je to jedna zahtjevna, odgovorna ali iznad svega veoma humana profesija. Tako se srećno i lijepo osjećate kada vam pacijent kaže ,, Hvala vam za sve što ste učinili za mene,, ili ,, Zlatne ruke imate, jako ste ljubazni“. To je nešto što ti daje motiv da budeš dobar čovjek.

Kako izgleda Vaš tipičan radni dan... Najkasnije sam do 6:15 na poslu. Najprije odlazim u obilazak odjeljenja (opšta kardiohirurgija i intenzivna njega), razgovaram sa kolegama iz noćne smjene o stanju pacijenata tokom noći. Uzimam dokumentaciju hospitalizovanih pacijenata sa posebnim osvrtom na preoperativnu pripremu pacijenata što su taj dan na operativnom programu, te prisustvujem jutarnjem sastanku koji počinje u 7 sati. Poslije sastanka na programu je jutarnja vizita. Po potrebi kratak sastanak sa nadzornim sestrama. Slijedi planiranje o rasporedu rada medicinskih sestara, te planiranje trebovanja lijekova i potrebnih medicinskih sredstava. Kontinuirana komunikacija sa pacijentima, priprema dokumentacije za konzilijarne preglede i organizacija rada u kardiohiruškoj ambulanti su sljedeći koraci.

Prvi ste se upisali u Registar medicinskih sestara Republike Srpske. Koliko je on značajan?  Registar medicinskih sestara je veoma značajan. Puno bih mogla da pričam o njegovom značaju ali ukratko – napokon da imamo Registar koji smo dugo čekali. Mi smo do sada stalno pričali o nekim pretpostavkama, o broju medicinskih sestara sa srednjom i visokom stručnom spremom, a samim upisom u Registar mi imamo tačnu evidenciju za sve zdravstvene ustanove. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS ima uvid o broju medicinskih sestara /tehničara i njihovom obrazovanju. Medicinske škole uvidom u Registar mogu da planiraju upis novih učenika. Zdravstvene ustanove će imati uvid u tačan broj zaposlenih, te mogu planirati preraspodjele po radnim mjestima, jer imaju uvid i u njihovo radno iskustvo, godine staža, te blagovremeno mogu pripremati – edukovati medicinske sestre/tehničare koji bi došli na radna mjesta nakon onih koji bi uskoro trebali u penziju. Nećemo gubiti vrijeme sa edukacijama na specifičnim radnim mjestima, gdje je potreban duži period. Imamo uvid u tačan broj sestara koje rade u intenzivnim njegama, na hemodijalizi, hematologiji i slično. Samim Registrom, medicinske sestre/tehničari imaju priliku kroz razne edukacije, seminare i simpozije da unapređuju svoje znanje, kako bi mogli pružiti što bolju zdravstvenu njegu našim pacijentima.

Koje biste aspekte rada u Vašoj ustanovi izdvojili kao izazove i koje biste promjene uveli za poboljšanje... Ne vidim neke značajne nedostatke u ustanovi u kojoj radim. Možda kao i u većini zdravstvenih ustanova je uglavnom nedostatak medicinskog kadra, te imamo često probleme oko planiranja godišnjih odmora, a posebno sa neplaniranim izostancima s posla - bolovanjima.  Što se promjena tiče, ne bih nešto puno mijenjala, jedino bih predložila da se rade češće edukacije.

Položaj medicinskih sestara/tehničara u BiH... Status medicinskih sestara/tehničara u BiH je u nešto boljem polažaju u posljednjih desetak godina. Međutim, da bismo iskoristili potencijal i unaprijedili naš položaj, neophodno je ulagati u našu profesiju, te rješavati sve izazove i probleme sa kojima se suočavamao s obzirom da su medicinske sestre/tehničari veoma važna karika u cjelokupnom zdravstvenom sistemu.

Važnost odnosa medicinska sestra – pacijent; medicinska sestra – doktor? Medicinske sestre/tehničari imaju postavljene određene standarde za komunikaciju sa pacijentima koje je potrebno poštivati. Važno je da komuniciraju sigurno i efikasno sa pacijentima, grade terapeutski odnos, te da primjenjuju verbalnu i neverbalnu komunikaciju kroz različite forme. Medicinska sestra/tehničar komunicira sa svim zaposlenima unutar svoje ustanove. U slučaju da imamo nezdravu ili nepotpunu  komunikaciju, a to ne smijemo dozvoliti, tada nastupa nezadovoljstvo saradnika koje se odražava i na pacijente.

Sa kojim problemima se najviše suočavaju medicinski radnici u BiH? Među prvim problemima sa kojima se medicinske sestre/tehničari suočavaju su niska primanja i često neadekvatni uslovi rada. Ovo je zasigurno jedna od najstresnijih profesija. Česti su susreti i komunikacije sa konfliktnim pacijentima. Poznato je da su medicinske sestre/tehničari prve osobe sa kojima pacijenti i njihovi pratioci stupaju u kontakte, te su samim tim često izložene napadima ali i nasilju na radnom mjestu. Također, značajan problem sa kojim se suočavaju medicinske sestre/tehničari je nedostatak osoblja, jer u takvim situacijama nismo u mogućnosti da pružimo pacijentima kvalitetnu zdravstvenu njegu.

Profesionalno usavršavanje, važnost kontinuiranih edukacija... Sestrinstvo je dinamično područje koje se kontinuirano razvija. Stalno se pojavljuju i novi tehnološki napretci. Kako bi bili u korak s ovim promjenama, medicinske sestre/tehničari trebaju biti uključene u kontinuirano obrazovanje. Kontinuirana edukacija i učenje predstavljaju ključni aspekt za unapređenje znanja, vještina i kompetencija. Na taj način se prate noviteti u zdravstvu, tehnologije, dijagnostičke metode te načini liječenja. Učešće na međunarodnim i domaćim kongresima, sastancima i kursevima, itekako doprinose nadogradnji postojećeg znanja i vještina.

Važnost edukacija u okviru Projekta jačanje sestrinstva u BiH... Fondacija fami u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS ima značajan doprinos u jačanju sestrinske profesije u BiH. U posljednih 12 godina zabilježen je ogroman doprinos za razvoj i unapređenje ove profesije kroz edukacije. Donacijom vrijedne opreme olakšan je rad medicinskog osoblja.  Zahvaljujući  edukovanim predavačima, na jedan profesionalan način, medicinske sestre/tehničari stekli su, ali i dalje stiču znanja iz različitih oblasti zdravstvene zaštite uključujući i menadžment i liderstvo. Izrada Standardnih operativnih procedura za sekundarni, tercijalni, primarni nivo kao i za sestrinstvo u zajednici, značajno je uticao na standardizaciju sestrinske profesije, a time i na kvalitet pruženih usluga.

Nezaboravno iskustvo... Bilo je dosta nezaboravnih iskustava , ali ja bih ipak na prvo mjesto stavila skorašnji događaj koji je zadesio čitav svijet, a to je pandemija COVID-19, kada su medicinske sestre/tehničari bili prvi kojima su se pacijenti javljali i koji su im bili najveća podrška. Drugo nezaboravno iskustvo je moje lično zadovoljstvo i zahvalna sam Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS kao i Fondaciji fami što sam baš ja prva koja se upisala u Registar medicinskih sestara/tehničara.

Najvažnije vještine medicinske sestre... Empatija kao ključna karakteristika koju treba da ima medicinska sestra/tehničar, tačnije sposobnost percepcije osjećaja druge osobe i davanja smisla toj percepciji; prihvatanje odgovornosti i obaveza za vlastite postupke i rezultate pružanja zdravstvene njege unutar zakonskih okvira sestrinske prakse; primjenjivanje znanja i vještina u provođenju aktivnosti koje su u njenom domenu rada; učestvovanje  u aktivnostima promocije zdravlja i prevenciji bolesti, te razvijenost komunikacijskih vještina.