Druga faza projekta „Jačanje sestrinstva u Bosni i Hercegovini - ProSes“


Trajanje: decembar 2017 – novembar 2021. godine

Uopšteno gledajući, iako je ostvaren značajan napredak u prvoj fazi projekta, još mnogo je potrebno uraditi da bi se vidjele promjene a većina faktora koji su prvobitno identifikovani kao prepreke razvoju sestrinske radne snage i dalje stoje. Njih možemo sažeti na sljedeći način:

• Medicinske sestre/tehničari nemaju dovoljno ovlašćenja, uticaja ili moći da utiču na donošenje odluka, bilo prilikom njege pacijenata ili na političkim forumima. Pred formiranim entitetskim udruženjima medicinskih sestara/tehničara je i dalje dugačak put prije nego dovoljno ojačaju da utiču na stvaranje politika.

• Još uvijek je prisutan nedostatak dostupnih informacija u vezi samog broja medicinskih sestara i posla koji obavlja ova najveća grupa zdravstvenih radnika, a pogotovo po pitanju podjele po kategorijama što otežava samo planiranje upisnih kvota u obrazovnim ustanova i procjenu održivosti i uticaja svoje podrške razvojnim agencijama.   

• Većina zaposlenih medicinskih sestara u BiH završila je četvorogodišnje srednjoškolsko obrazovanje po nastavnim planovima i programima koji se prilično razlikuju po sadržaju i broju časova.  Zbog povećanog trenda emigracije medicinskih sestara došlo je do neograničene hiperprodukcije ovog kadra. Istovremeno, sistem zdravstvene zaštite ne prepoznaje diplomirane medicinske sestre/tehničare.

• Tek je započeo proces primjene inoviranih kurikuluma studija sestrinstva/zdravstvene njege na visokoškolskim ustanovama ili inoviranja radi usklađivanja s relevantnim direktivama EU. I dalje je premalo doktora nauka iz oblasti zdravstvene njege koje predaju na tim ustanovama .

• Pitanje usklađenosti sa EU direktivama kurikuluma privatnih visokoškolskih ustanova sa studijama zdravstvene njege/ sestrinstva i sveobuhvatnije primjene akreditacijskih standarda je pitanje kojim se takođe treba baviti. 

• Iako medicinske sestre/tehničari obavljaju zadatke koji se odnose na direktnu njegu pacijenata, oni takođe obavljaju veliki dio administrativnog posla za ljekare. Ocjena, planiranje, provođenje i procjena zdravstvene njege i procedura koje provode medicinske sestre/tehničari se rijetko evidentiraju kao takve; kao posljedica, trenutni sistem finansiranja zdravstva u BiH jedva da prepoznaje sestrinsku ulogu u pružanju zdravstvenih usluga.

Stoga je svrha druge faze ovog projekta da se nastavi pružanje podrške s ciljem da medicinske sestre pružaju kvalitetne usluge, dostupne svima, a posebno ranjivim i socijalno isključenim grupama. Projekat će vršiti intervencije istovremeno kroz tri stuba koji nose sestrinsku profesiju.

Prva komponenta:  Profesionalno okruženje medicinskih sestara/tehničara

Profesionalno okruženje medicinskih sestara/tehničara u Bosni i Hercegovini će se unaprijediti kroz uspostavljanje regulatornih mehanizama, koji, između ostalog, uključuju formiranje živog registra o sestrinskoj radnoj snazi, razvoj standrardnih operativnih procedura i obavezne sestrinske dokumentacije za sve nivoe zdravstvene zaštite, proširenje postojeće liste sestrinskih usluga, te podršku razvoju sestrinskih udruženja.

Druga komponenta: Pristup sestrinstvu u zajednici/polivalentnoj patronaži

Pružanje standardizovanih usluga koje prepoznaje zdravstveni sistem, u kombinaciji sa poboljšanim pristupom ovim uslugama za cjelokupno stanovništvo, posebno za ranjive i socijalno isključene grupe, će pomoći sveobuhvatnijem odgovoru na njihove zdravstvene potrebe. Poboljšan pristup uslugama sestrinstva u zajednici/patronaže će se obezbijediti kroz primjenu modela pružanja ovih usluga testiranih tokom prve faze projekta. Prilagođeni i zvanično usvojeni modeli će definisati obim usluga sestrinstva u zajednici/patronaže i načine njihovog pružanja, što će doprinijeti njihovom prepoznavanju od zdravstvenog sistema i obezbijediti saradnju sa drugim službama unutar zdravstvenog sektora, i nezdravstvenim službama i organizacijama.

Treća komponenta: Javno obrazovanje u sestrinstvu

Pružanje kvalitetnih sestrinskih usluga zahtijeva obrazovane i kompetentne medicinske sestre. To se može postići jačanjem obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, što će se ostvariti kroz podršku reformi obrazovanja u javnim srednjim medicinskim školama, usklađivanje studijskih programa zdravstvene njege/sestrinstva sa standardima EU, izgradnju predavačkih kapaciteta pružanjem podrške diplomiranim medicinskim sestrama u pristupu drugom i trećem ciklusu obrazovanja, te izradom strategija za uvođenje specijalističkih programa u oblasti sestrinstva.

„Ovaj projekt znači puno više od samih novaca. Što to znači? Ljudi koji su na terenu, koji su sami, ostavljeni, rodilje i slično su zapravo korisnici ovog projekta. I oni su na svoj način najranjivija, najosjetljivija skupina i utoliko je svaka potpora prema tim ljudima od dvostruke vrijednosti“.

Direktor doma zdravlja Tomislavgrad

„Trebam pohvaliti medicinskog tehničara koji mi je dolazio u deset sati noću kad me uzmu bolovi da me smiri“. 

Pacijent, Brčko

„Najveća vrijednost projekta je u tome što sada imamo edukovane medicinske sestre i tehničare koji su u stanju da samostalno pružaju podršku pacijentima sa hroničnim oboljenjima ili teškim bolestima i umirućnim pacijentima u njihovim domovima“.

Direktor doma zdravlja Bijeljina

„Imam više samopouzdanja i osjećam veću ravnopravnost u odnosu na druge članove tima. Pacijenti su zadovoljniji, jer vide da se stalno edukujemo i učimo, te nam više vjeruju”.

Medicinska sestra u zajednici, Dom zdravlja Prijedor

„Usluge koje se pružaju u polivalentnoj patronaži su standardizovane i koristimo ih u svakodnevnom radu. Nama medicinskim sestrama dosta oplakšavaju rad a u konačnici čine usluge pružene korisnicima znatno kvalitetnijim“.

Patronažna sestra, Dom zdravlja
Tuzla

„U našoj ustanovi standardne operativne procedure za medcinske sestrei tehničare se primjenjuju djelimično...Uvjerena sam da, ukoliko bi se standardizovale sestrinske usluge na svim nivoima zdravstvene zaštite, mjesto, uloga, značaj i status mjesto bi se znatno poboljšao“.

Medicinska sestra, Dom zdravlja Bijeljina

„Kabinet kliničkih vještina za nas studente koji smo došli iz nemedicinskih škola igra veoma značajnu ulogu jer na sofisticinarnim modelima imamo mogućnost uvježbavanja procedura i po nekoliko puta tako da možemo postići nivo osposobljenosti neophodan za pristup pravom pacijentu.“

Student studijskog programa zdravstvene njege, Medicinski fakultet Banjaluka