Pol i rod kao odrednice zdravlja

Za razliku od pola koji je biološka kategorija, rod je društvena konstrukcija koju čine društveno uslovljene norme, uloge i odnosi među polovima. Pol i rod zajedno utiču na privatni i društveni život muškaraca i žena, položaj i moć, pristup resursima, mogućnost donošenja odluka, raspoloživo vrijeme i mnoge druge aspekte života. 

Pol i rod su i ključne odrednice zdravlja. Pojedinačno ili zajedno utiču na to da se muškarci i žene razlikuju po pitanju, između ostalog: učestalosti određenih oboljenja, sklonosti ka rizičnom ponašanju ili izloženosti zagađenju, pristupa informacijama, ponašanja u bolesti, subjektivnog doživljaja bolesti, odnosa prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih članova porodice, ocjene kvaliteta zdravstvenih usluga itd. To u konačnici dovodi do razlika i u zdravstvenim ishodima kod muškaraca i žena.

Zbog svega navedenog, muškarci i žene imaju dijelom zajedničke, ali i posebne zdravstvene potrebe. One zahtijevaju rodni pristup zdravlju, odnosno spolno-specifične i rodno-osjetljive zdravstvene usluge koje pružaju rodnu-senzibilizirani zdravstveni radnici. Jedino na taj način se mogu ostvariti  rodna jednakost u zdravlju i rodna ravnopravnost, jedan od 17 globalnih Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Dostizanje ravnopravnosti polova vodi ka boljem, pravednijem i prosperitetnijem društvu. 


Rodno osjetljiv pristup u ProSes-u

U zemljama sa visokim stepenom socijalne isključenosti kao što je BiH, rodne neravnopravnosti se vezuju za neravnopravnosti po drugim osnovama, zajedno dovodeći do povećanog rizika od siromaštva i marginalizacije. Zdravstveni radnici, a posebno medicinske sestre/tehničari, su u jedinstvenoj poziciji da se bave pitanjima nejednakosti zasnovanih na rodu ili nepovoljnom položaju.

S druge strane, u zdravstvenom sektoru medicinske sestre-tehničari čine najbrojniju grupu zdravstvenih radnika sa zastupljenošću od preko 50%. Među njima, najviše je žena (preko 80%). Uprkos tome, medicinske sestre-tehničari generalno, a zatim žene posebno, su nedovoljno zastupljeni u upravljačkim strukturama i time isključeni iz procesa donošenja odluka u oblasti zdravstva.

Na rodno-osjetljivi pristup obavezuju nas i međunarodni i domaći pravni i institucionalni okvir i standardi.

Zbog svega navedenog, uz fokus na ranjive i socijalno-isključene grupe, rodno odgovoran strateški pristup je jedno od rukovodećih načela projekta. Ovaj transverzalni princip se prožima kroz sve projektne aktivnosti i podrazumijeva, između ostalog,  i:
-       izgradnju kapaciteta projektnih partnera za primjenu rodno-odgovornog pristupa u svakodnevnom radu
-      uključivanje rodnih aspekata u novoizrađene nastavne programe i obuke medicinskih sestara-tehničara, ali i druge proizvode projekta
-       integrisanje rodnih pitanja u istraživanja i prikupljanje spolno-razvrstanih podataka
-       jačanje promocije zdravlja, prevencije i usluga u zajednici kao mjere socijalne inkluzije
-       unapređenje radnih uslova i položaja medicinskih sestara-tehničara i njihovo uključivanje u kreiranje zdravstvenih politika

Projektni partneri iz niza zdravstvenih i obrazovnih ustanova širom BiH potpisuju „rodne povelje“, čime priznaju pravo na rodnu jednakost u zdravstvu, zapošljavanju i obrazovanju i simbolično se obavezuju se da će raditi zajedno na postizanju jednakosti polova u zadacima za koje su zaduženi u okviru projekta.